Povijest Luna

Povijest Luna

Lun je naselje čije ime potječe, prema nekim navodima, od starih izraza u dokumentima: Punta Loni, što je domaći narod na starohrvatskom prevodio kao “Koncilun” gdje je Konci lokativ od riječi konec, a Lun izvedenica od latinskog leo, leonis=lav. Također postoji i varijanta da je ime izvedeno od latinskog i talijanskog naziva rta Lun: Punta Longa, lunga, Lun. Pisanih dokaza o stalnim stanovnicima prije 1653. g. nema, iako su na više mjesta pronađeni ulomci rimske keramike, a na lokalitetu Vidasi Ilirski grobovi i humci iz kojih je nakit pohranjen u lokalnoj etnografskoj zbirci u Novalji. Pisanih dokaza o stalnim stanovnicima prije 1653. g. nema iako su na više mjesta pronađeni ulomci rimske keramike, a na lokalitetu Vidasi, Ilirski grobovi i humci iz kojih je nakit pohranjen u lokalnoj etnografskoj zbirci u Novalji. Zanimljivo je da su se oduvijek oko područja Luna vodili sporovi između tadašnjih gradova Raba, Zadra, pa čak i Osora. Tako je Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. 1071. g. (koji je Pag i Rab oteo Mlečanima) u Biogradu presudio u sporu između Raba i Zadra, da cijelo područje Luna uključujući i Novalju pripadne Rabu. Do tada je cijeli Pag bio pod jurisdikcijom rabske biskupije, a od tada nadalje, samo dio otoka od Caske ili Cisse zapadno. Grad Pag i ostatak otoka pripada Zadru.

Sve od Petra Krešimira, Lun je pripadao Rabu, da bi tek 1992. g. došao pod upravu općine Novalja. Na donjoj karti možete vidjeti da područje Novalje i Luna gotovo i ne postoji! Prikazano je kao mali rt, iznad kojeg stoji natpis “Boschi” tj. na talijanskom šume!

Prvi stanovnici

Prvi stalni stanovnik Luna bio je Matej Badurina, kojeg su rapski (mletački) plemići 1653. g. naselili na njihovom posjedu kao najamnika, pastira, ali i kolona. Naime sa Matejem je počela lunjska feudalna Kalvarija. Kao najamnik, pastir te vjerojatno izbjeglica pred Turcima, Matej je morao pristati na sramotni ugovor. Na tuđoj će zemlji raditi i privređivati uz davanje dijela, tj. “dohodka” posjedniku. Takozvani “dohodak” je iznosio četvrtinu uroda žitarica i šestinu uroda grožđa. (dobro ste pročitali, žitarice na Pagu!) “Dohodak” se nije davao Rabljanima na temelju stvarnog uroda već na temelju procjene posebne komisije. Sredinom 19. stoljeća procjena uroda je prepuštena plaćenom općinskom vještaku, takozvanom “Štimaduru”. Ubiranje se odvijalo poslije žetve, odnosno poslije trgatve. Sakupljena su se dobra uglavnom prodavala na javnoj dražbi u Rabu koji je bio važan agrarni centar. Pravo posjeda lunjske i novaljske zemlje iz ruku Mlećana prolazi kroz mnoge ruke. Zadnji posjednik je bila općina Rab, koja se sramotnih feudalnih davanja (“dohotka”) nije htjela odreći sve do 1944. g. Službeno ukinuće feudalnih odnosa objavljeno je tek 1946. g.!

Iako se Matej Badurina spominje u matičnim knjigama Raba, nema podataka o njegovom porijeklu tj. odakle je došao na Rab. Prema Fra. Anđelku Badurini, Badurine su indoevropskog (armenskog) porijekla, jer na tom jeziku riječ “Badur” znači pastir, ali isto tako označava grubu pastirsku kabanicu sa kapuljačom za glavu kakvu su nosili naši pradjedovi. Upravo jedna takva čuva se u samostanu Franjevaca trećoredaca u Portu na Krku.

Nešto više od stotinjak godina nakon dolaska Mateja Badurine u Lun, pojavljuju se i druga prezimena: Argentin, Baričević, Kocijan, Makarun, Reinić, Šanko i Šegota.
I dan danas Badurine su najčešće prezime na Lunu. Ima nas svuda po svijetu. Od Amerika do Australije. Svi smo mi (indirektni) potomci Mateja Badurine i budite sigurni da je svatko tko nosi prezime Badurina, bez obzira na to gdje živi, porijeklom iz Luna!

Na karti otoka Raba iz 15. stoljeća je vidljiva “punta Luna” sa anotacijom na arapskom pismu (u crvenom krugu), što se vjerojatno odnosi na sidrište u Tovarnelama. Osim Raba, vidljivo su naznačeni Senj i Karlobag.

Lun je bio vrlo slabo naseljen od 11. do 17. stoljeća. Na njemu su živjeli samo pastiri koji su čuvali ovce rapskih vlasnika, i to sezonski. Lun 1711. godine broji 25 stalno naseljenih stanovnika iz pet obitelji, 1831. godine ima 196 stanovnika u 18 obitelji, a 2011. godine 309 stanovnika. Lunjani su prošli tri velika vala iseljavanja iz Luna. Prvi val krajem 19. stoljeća i prva tri desetljeća 20. stoljeća, najviše u SAD i Argentinu. Drugi val između dva svjetska rata kada mlađi odlaze na izučavanje zanata, a po završetku ostaju po raznim gradovima Jugoslavije. Treći val je bio iza Drugog svjetskog rata, kada skoro svi odlaze na školovanje i odmah po njegovom završetku zapošljavaju izvan Luna.